Udruženje folklorista Srbije, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković” u Beogradu, Institut za književnost i umetnost u Beogradu i Naučno-obrazovno kulturni centar „Vuk Karadžić” u Tršiću imaju čast da Vas pozovu da učestvujete u radu Međunarodne naučne konferencije Savremena srpska folkloristika 16, koja će biti održana u Tršiću, od 3. do 5. oktobra 2025. godine.
Teme
a) Internet, veštačka inteligencija, posthumanizam: izazovi folklorne građe i folklornih izučavanja
Verujemo da su ljudska kognicija, ljudski strahovi i ljudski narativi u suštini fokusirani na relativno mali broj opsesivnih polja i kategorija, pa bismo upravo zbog toga želeli da zahvaljujući vašim istraživanjima i prilozima osvetlimo kakve su i kolike su modifikacije koje su nametnuli internet, novo tehnološko okruženje, nova iskustva s veštačkom inteligencijom i veze s neorganskim svetom, u mnogo čemu superiornim, ali i na svoj način ograničenim. Ako je u bilo kom polju stvaranja i proučavanja anticipirana veza između organskog i neorganskog – to je bio folklor. U njemu imamo junaka „kamenitog do struka” (Mina od Kostura) i kamen koji se preobraća u čoveka; „krila i okrilje” i „moći od pomoći”, koje vile ili zmajeviti junaci skidaju i meću, u kojima je njihova moć i njihova nadljudska i neljudska priroda; dušu koja se čuva van tela (brain upload); genetski inženjering (Sveti Andrija „prerođen” iz koščice koja je iza njega ostala) itd.
Predloženi tematski blokovi:
1) Pitanje određenja zajednice i znanja u savremenom kontekstu
Šta je danas zajednica, narod (folk) i šta je danas znanje (lore)?
2) Folklorni žanrovi u elektronskom okruženju
U ne-elektronsko doba znanje je sve vreme bilo posredovano i prenošeno žanrovima, u relativno malim socijalnim krugovima i relativno koherentno. Činjenica je, međutim, da praktično nema folklornog žanra koji se nije prilagodio novoj eri, u svim oblicima stvaranja, gde je transmisija bitno drugačija. Urbane kletve/blagoslovi, s humornim prizvukom ili bez njega, nasledili su klasične forme; urbane legende, koje ne samo da se šire brže i među grupama koje imaju drugačiju logiku povezivanja od tradicionalne, apsorbovale su teme komunikacije s mrtvima putem kompjutera ili saspens efekte zahvaljujući čudesnom ponašanju tehnike (paljenje i gašenje kompjutera, sadržaji na ekranu koji nemaju veze s korisnikom i sl.); predanje etiološko, eshatološko, kulturnoistorijsko nastavlja svoje trajanje na mreži; gusle, „ep” i epski deseterac postali su zahvaljujući između ostalog i tehničkoj nadogradnji zvuka deo rok, pank, hip-hop i hevi-metal nasleđa (https://www.youtube.com/watch?v=xPHSQkB7BGQ); bajka i video-igre srodni su u mnogo čemu (preobražaj junaka, multiplikacija života, čudesna sredstva i čudesni poimoćnici, oblikovanje prostora, novo nanošenje štete kao nov početak priče i sl.).
Niz žanrova na granici folklora i popularne kulture (poput memova) deo su svakodnevnog iskustva i povezivanja među ljudima, dele ih jezički znatno udaljene grupe. Drugi su pak žanrovi, poput teorija zavere ili glasina, iako sa bogatim folklornim i književnim zaleđem – doživeli ekspanziju sa internetom. Kovid folklor, kao osobena vrsta bolničkog folklora, bitno je zasnovan na informacijama koje su se širile Mrežom, a on nije jedini. O značaju novih tehnologija i statusu „znanja” svedoči i leksička derivacija (xeroxlore, photocopylore, newslore, netlore, UFO-lore itd.). Otvaraju se u novom obliku i pitanja „kolektivne cenzure”, jer internet korisnici svojim glasovima odlučuju o statusu postova.
3) Virtuelni svet i pitanja sakupljanja, čuvanja i arhiviranja građe
U kontekstu savremenog iskustva otvaraju se i pitanja onlajn nasleđa, sakupljanja, čuvanja i arhiviranja građe koja nestaje s Mreže u relativno kratkom roku. Postavlja se i pitanje grupa koje dele određene narative. I „prostora” u kome ih dele. Virtuelni svetovi nisu samo „virtuelni”: u virtuelnom svetu Second world otvorene su ambasade nekoliko zemalja i finansirane su od strana država (tokom 2007. i 2008. godine u SW svetu otvorene su ambasade Maldiva, Švedske, Estonije, Srbije, Kolumbije, Severne Makedonije, Albanije, Izraela i Malte, a Ministarstvo dijaspore Republike Srbije finansiralo je projekat Srpskog ostrva, gde su prezentovani Muzej Nikole Tesle, sabor u Guči i Exit festival). S druge strane, primećeno je već da su još bežični telefoni obesmislili geografsku lokaciju i pretvorili nas stvarno i simbolički u „nomade” s osobenim tipom priča.
4) Lokalne kulture, (sajber) prostor i nematerijalno kulturno nasleđe
Pitanje lokalnih kultura, na kojima je fokus bio i u tradiconalnom i u savremenom ključu nematerijalnog nasleđa, usložnjava se u novim uslovima komunikacije. Sam termin lokalno – koji upućuje na mesto (lokus), koje je istovremeno i ključna kategorija ljudskog mišljenja i konceptualizacije sveta, što je sjajno prepoznala kognitivna lingvistika – bitno je preosmišljen u sajber prostoru. S druge strane, taj isti sajber prostor krajnje je sličan prostoru bajke, a avatari junacima bajke.
A sa ličnim iskustvom s digitalnim folklornim repozitorijumima, uvereni smo da i oni nude neprocenjive izvore razumevanja i zaključivanja o „klasičnoj” i „novijoj” folklornoj građi. Uz sve što nismo uspeli da u neminovno kratkom pozivu pomenemo, nadamo se novim idejama i Vašem učešću.
b) Savremena folkloristika
U okvirima ove teme predviđena su predstavljanja aktuelnih istraživanja iz svih oblasti folkloristike.
Vreme predviđeno za izlaganje je 15 minuta, a plenarna izlaganja traju do 45 minuta. Diskusija po svakom referatu ograničava se na 5 minuta. Radni jezici skupa su svi slovenski jezici i engleski jezik. Zbog međunarodnog karaktera skupa predlažemo da se uz izlaganja pripreme i PowerPoint prezentacije koje mogu biti na bilo kojem od slovenskih jezika ili na engleskom jeziku.
Molimo Vas da temu referata, obrazloženje (do 200 reči) i biografiju (do 100 reči) pošaljete najkasnije do 1. maja 2025. godine na adresu ssfolkloristika16@gmail.com. Obrazac za prijavljivanje nalazi se u prilogu Pozivnog pisma. Potvrda učešća biće Vam dostavljena do 1. juna 2025., a Program međunarodne naučne konferencije SSF 16 do 1. septembra 2025. godine.
Referati sa skupa biće štampani u posebnom zborniku 2026. godine. U učešće na konferenciji uključeni su prevoz na relaciji Beograd–Tršić (odlazak i povratak), ishrana i smeštaj. Kotizacija za naučni skup iznosi 6000 dinara. Za članove Udruženja folklorista Srbije koji su platili članarinu za tekuću godinu kotizacija iznosi 4000 dinara.
Programski odbor
dr Saša Babič, naučni saradnik, ZRC SAZU Institut za slovensko narodopisje, Ljubljana, Slovenija
dr Ana Banić Grubišić, vanredni profesor, viši naučni saradnik, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija
dr Tatjana Volodina, doktor filoloških nauka, Centar za belorusku kulturu, jezik i književna istraživanja Nacionalna akademija nauka Belorusije, Minsk, Belorusija
dr Ljiljana Gavrilović, naučni savetnik, Etnografski institut SANU, Beograd, Srbija
dr Lidija Delić, naučni savetnik, Institut za književnost i umetnost, Beograd, Srbija
dr Smiljana Đorđević Belić, naučni savetnik, Institut za književnost i umetnost, Beograd, Srbija
dr Sanja Zlatanović, viši naučni saradnik, Institut za političke nauke Slovačke akademija nauka, Bratislava, Slovačka
dr Dorian Jurić, docent, Univerzitet u Indijani, Blumington, Sjedinjenje Američke Države
dr Bojan Jović, naučni savetnik, Institut za književnost i umetnost, Beograd, Srbija
dr Ana Lazareva, kandidat filoloških nauka, Ruski državni univerzitet za humanističke nauke, Moskva, Rusija
dr Danijela Lekić, istraživač-saradnik, Institut za književnost i umetnost, Beograd, Srbija
dr Suzana Marjanić, naučni savetnik, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
dr Marina Mladenović Mitrović, istraživač-saradnik, Institut za književnost i umetnost, Beograd, Srbija
dr Jelenka Pandurević, redovni profesor, Filološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
dr Ljiljana Pešikan-Ljuštanović, profesorka emerita, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
dr Nemanja Radulović, redovni profesor, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija
dr Milan Tomašević, naučni saradnik, Etnografski institut SANU, Beograd, Srbija
dr Tiber Falcet, docent, Univerzitetski koledž u Dablinu, Dablin, Irska
Organizacioni odbor
dr Lidija Delić, Institut za književnost i umetnost, Beograd
dr Dejan Ilić, Institut za književnost i umetnost, Beograd
dr Bojan Jović, Institut za književnost i umetnost, Beograd
dr Danijela Lekić, Institut za književnost i umetnost, Beograd
msr Ana Milinković, Institut za književnost i umetnost, Beograd
dr Marina Mladenović Mitrović, Institut za književnost i umetnost, Beograd
prof. dr Ljiljana Pešikan-Ljuštanović, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad
Aleksandra Purić, Naučno-obrazovno kulturni centar „Vuk Karadžić”, Tršić